Výskyt a prevalence školní neúspěšnosti
DOI:
https://doi.org/10.5507/magister.2020.134Klíčová slova:
Školní neúspěch (studijní, sociální, emocionální), Rodina, Učitelé a školní kontextAbstrakt
O školní neúspěšnosti můžeme najít řadu studií a výzkumů, které se zabývají především studijní neúspěšností, tedy školními známkami a vlivem různých faktorů. V této práci chceme poukázat na to, že školní neúspěch se netýká pouze špatných školních známek, ale také neúspěchu v sociálním kontextu při socializaci s vrstevníky a také četných obav a neklidu, které školáci pociťují. Všechny tyto faktory jsou vzájemně propojeny a nezřídka se stává, že studijní výsledky ovlivňují emocionální a sociální život stejně jako naopak. Zdůrazňujeme tím roli učitele i rodičů, kteří by v těchto důsledně kauzálních vztazích různých projevů neúspěchu mohli sehrát preventivní roli.
Reference
Ajduković, M. (1990): Stil odgoja u obitelji kao faktor delikventnog ponašanja djece. Zagreb: Primijenjena psihologija, 1(11), (47-54).
Ajello, A., Ghione, V. (2000): Quale Autonomia. Ripensare la scuola con prospettive pertinenti. in Benadusi L. e Serpieri, R. (a cura di) Organizzare la scuola dell'autonomia, Carocci, Roma.
Andrilović, V. Čudina-Obradović, M. (1996): Psihologija učenja i nastave. Zagreb. Školska knjiga.
Anđelić, S., Čekerevac, Z. i Dragović, N. (2012): Utjecaj informacijskih tehnologija na razvoj predškolske djece. Croatian Journal of Education: Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje 1/16, (259- 287).
Anđić, D., Pejić-Papak, P. i Vidulin-Orbanić, S. (2010): Stavovi studenata i učitelja o razrednom ozračju kao prediktoru kvalitete nastave. Pedagogijska istraživanja, 1(7), (67-84).
Ben-Zur, H. (2003.): Happy Adolescents: The Link Between Subjective Well-Being, Internal Resources, and Parental Factors. Journal of Youth and Adolescence, 2., (67-79), https://link.springer.com/article/10.1023/A:1021864432505 (preuzeto 2.12.2020.).
Bognar, L. i Matijević, M. (1993.): Didaktika. Zagreb: Školska knjiga Bouillet, D. (2010): Izazovi integriranog odgoja i obrazovanja. Zagreb. Školska knjiga.
Bouillet, D. i Bijedić, M. (2007): Rizična ponašanja učenika srednjih škola i doživljaj kvalitete razredno-nastavnog ozračja. Odgojne znanosti, 2(9), (271-289). Učiteljski fakultet sveučilišta u Zagrebu.
Caffray, M.C. i Schneider, L.S. (2000): Why do they do it? Affective motivators in adolescent’s decisions toparticipate in risk behaviours. Cognition and emotion, 4(14), (543-576). https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/026999300402790 (preuzeto 22.1.2021.)
Clark, R. D. i Shields, G. (1997): Family communication and delinquency. Adolescence, American Psychological Association, 32(125), (81–92).
Costa M. (1999): Dirigere la scuola dell’autonomia, Isedi-Utet, Torino.
Deković, M., Raboteg-Šarić, Z. (1997): Roditeljski odgojni postupci i odnosi adolescenata s vršnjacima. Društvena istraživanja, 4-5, (427-443).
Domović, V. (2003): Školsko ozračje i učinkovitost škole. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Engels, R. i sur. (2001.): Parental Attachment and Adolescents' Emotional Adjustment: The Associations With Social Skills and Relational Competence. Journal of Counseling Psychology, 48(4), (428-439).
https://www.researchgate.net/publication/232453669_Parental_Attachment_and_Adolescents%27_Emotional_Adjustment_The_Associations_With_Social_Skills_and_Relational_Competence (preuzeto 22.1.2021.)
Grgin, T. (1999): Školsko ocjenjivanje znanja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Gutvajn, N. (2009). Konstruktivistički pristup obrazovnom postignuću učenika (doktorska disertacija). Novi Sad: Filozofski fakultet.
http://www.doiserbia.nb.rs/phd/fulltext/NS20091217GUTVAJN (preuzeto 15.9.2020.).
Hart, B. i Risley, T. R. (2003). The early catastrophe: The 30 million word gap by age 3. American Educator, 27(1), 4–9. https://www.aft.org/ae/spring2003/hart_risley (preuzeto, 1.12.2020.)
Hefty, D.L. (1999): The social context of truancy: Family-school and intrafamilial relationship variables as a function of unexcused absences. Dissertation Abstracts International Section A: Humanities & Social Sciences, Vol 59(9-A), (33-61).
Ivanek, P., Mikić, B., i Karabašić, J. (2012). Razredna klima kao faktor sukoba u komunikaciji između učenika i nastavnika. Sportske nauke i zdravlje, 2(1), (65–74). http://www.sizau.com/sites/default/files/journal/257-549-2-pb. (preuzeto, 3.11.2020.).
Jensen, E.; (2003): Super-nastava. Zagreb. Educa.
Jurčić, M. (2004): Uloga učiteljeve podrške u razredno-nastavnom ozračju. Zagreb: Napredak, 3., (329-340).
Jurčić, M. (2010): Spremnost roditelja za sudjelovanje u razrednim i školskim aktivnostima. Pedagogijska istraživanja, 1(7), (str. 139-151).
Jurić, V. (1993.): Školska i razredno-nastavna klima. U: Priručnik za ravnatelje odgojno-obrazovnih ustanova. Zagreb: Znamen.
Klarin, M. (2000): Odnosi u obitelji i s vršnjacima kao prediktori različitih aspekata prilagodbe u školi, neobjavljena doktorska disertacija Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Klarin, M. (2002.): Stabilnost prosocijalnog i agresivnog ponašanja u socijalnom kontekstu. Zadar: Zbornik Visoke učiteljske škole (81-94).
Krstić, K. (2015). Attachment in the student-teacher relationship as a factor of school achievement. Teaching Innovations, 28(3), (167–188). https://pdfs.semanticscholar.org/c957/a50446633ec49b8b7786b1cefe52c74bd0d8.pdf (preuzeto, 20.1.2021.)
Lacković-Grgin, K. (1982): Roditeljski stil rukovođenja i socijalno ponašanje učenika. Zagreb: Primijenjena psihologija, 3, (74-77).
Malagoli, M. Togliatti, M. (1996): Famiglia e adolescenza, condizioni di rischio e risorse psicosociali. Età evolutiva, 53, (99-104).
Malagoli, M.; Togliatti, M. i Ardone, R. (1993): Adolescenti e genitori. Una relazione affettiva fra potenzialità e rischi. La Nuova Italia Scientifica.
McNeal, R. B. Jr (1999): Parental involvement as social capital: Differential effectiveness on science achievement, truancy, and dropping out. Social Forces, 1(78), (117-144). https://www.jstor.org/stable/3005792?seq=1 (preuzeto, 13.11.2020.).
Milani L. (2000): “ Le competenze specifiche del mestiere di docente” in Scuola italiana moderna., 10.
Nadimpalli, K. (2018). Permissive Parenting: Its Characteristics And Effect On Children. https://www.momjunction.com/articles/permissiveparenting_ (preuzeto 23.1.2021.).
Önder, E. i Uyar, Ş. (2017). CHAID Analysis to Determine Socioeconomic Variables That Explain Students' Academic Success. Universal Journal of Educational Research 5(4), (608-619). https://www.researchgate.net/publication/317313214_CHAID_Analysis_to_Determine_Socioeconomic_Variables_that_Explain_Students%27_Academic_Success (preuzeto, 23.1.2021.).
Perrenoud P. (2002): Dieci nuove competenze per insegnare, Anicia, Roma.
Pivac, J. (2000.): Inovativnom školom u društvo znanja. Zagreb: HPKZ.
Previšić, V. (1999.): Škola budućnosti: humana, stvaralačka i socijalna zajednica. Zagreb: HPKZ Napredak, 1., (7-16).
Previšić, V. (2003): Suvremeni učitelj: odgojitelj-medijator-socijalni integrator: U: Ličina, B. (ur): Učitelj-učenik-škola. Zbornik radova Znanstveno-stručnog skupa povodom 140 godina učiteljskog učilišta u Petrinji. Zagreb: HPKZ (13-19).
Previšić, V. (2005): Kurikulum suvremenog odgoja i škole: metodologija i struktura. Zagreb. Pedagogijska istraživanja, 2., (165-173).
Raboteg-Šarić, Z.; Brajša-Žganec, A. (2000): Roditeljski odgojni postupci i problematično ponašanje djece u ranoj adolescenciji. U: Bašić, J.; Janković, J.: Rizični i zaštitni čimbenici u razvoju poremećaja u ponašanju djece i mladeži. Zagreb. Povjerenstvo Vlade RH., (155-170).
Rimm-Kaufman, S. E. i Pianta, R. C. (2000). An ecological perspective on the transition to kindergarten: A theoretical framework to guide empirical research. Journal of Applied Developmental Psychology, 21(5), (491–511). https://psycnet.apa.org/record/2001-17647-002 (preuzeto, 10.1.22020).
Scabini E., Donati P. (1992): Famiglie in difficoltà tra rischio e risorse. Vita e Pensiero, Milano.
Shapiro, L.E. (1997): Kako razviti emocionalnu inteligenciju djeteta. Zagreb. Mozaik knjiga.
Shaw, M. S.; Caldwell, L. L. i Kleiber, A. D. (1996.): Boredom, stress and social control in the daily activities of adolescents. Journal of Leisure Research, Volume 28 (4), (str. 274.-292). https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00222216.1996.11949776 (preuzeto, 3.11.2020.).
Shaw, R., Wood, S. (2009). Epidemija popustljivog odgoja: Zašto su djeca nevesela, nezadovoljna, sebična...te kako im pomoći. Zagreb: V.B.Z. d.o.o.
Slijepčević, S., Zuković, N. S. i Dokupović, D.,N. (2017): Roditeljsko očekivanje i školsko postignuće učenika. U: (ur). Jovana Milutinović. Zbornik Odseka za pedagogiju Sveučilišta U Novom Sadu, 26., (157-173).http://zop.ff.uns.ac.rs/index.php/zop/article/view/41 (preuzeto 12.1.2021).
Stoll, L. i Fink, S. (2000.): Mijenjajmo naše škole. Zagreb: Educa.
Šimić-Šašić, S. (2011). Interakcija nastavnik-učenik: teorije i mjerenje. Psihologijske teme. 20(2), (233–260).
Šimić-Šašić, S. i Sorić, I. (2011). Kvaliteta interakcije nastavnik-učenik: povezanost s komponentama samoreguliranog učenja, ispitnom anksioznošću i školskim uspjehom. Suvremena psihologija, 14(1), (35–55).
Šimić-Šašić, S., Klarin, M., Proroković, A. (2011). Socioekonomske prilike obitelji i kvaliteta obiteljske interakcije kao prediktori školskog uspjeha srednjoškolaca u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Makedoniji. Ljetopis socijalnog rada, 18 (1), (31-62).
Teasley, M.L. (2004): Absenteeism and Truancy: Risk, Protection, and Best Practice Implications for School Social Workers. Children & Schools, 2(26), (117-128). https://www.researchgate.net/publication/282789192_Absenteeism_ and_Truancy_Risk_Protection_and_Best_Practice_Implications_for_School_Social_Workers (preuzeto, 1.10.2020).
Tomčić, L i Andrevski, M. (2020): Interakcijsko-komunikacijski proces u nastavi i školsko postignuće učenika. U: (ur). Jovana Milutinović. Zbornik Odseka za pedagogiju Sveučilišta u Novom Sadu, 29., (str. 49-70). http://zop.ff.uns.ac.rs/index.php/zop/article/view/41 (preuzeto 12.1.2021).
Zahedani, Z., Rezaee, R., Yazdani, Z., Bagheri, S., Nabeiei, P. (2016). The influence of parenting style on academic achievement and career path. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4927255/ (preuzeto, 23.1.2021.).
Zloković, J. (1998.): Školski neuspjeh – problem učenika, roditelja i učitelja. Rijeka: Filozofski fakultet Rijeka.
Zrilić, S. (2005): Autoritarni odgojni stil roditelja kao prediktor školskog neuspjeha. Pedagogijska istraživanja., 2(1). (125-138).
Zrilić, S. (2005): Obiteljske determinante školskog neuspjeha učenika. Zbornik radova Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, Zadar. 5 (5). (85-102).
Zrilić, S., (2010). Rizični i zaštitni čimbenici najučestalijih oblika poremećaja ponašanja učenika u osnovnoj školi. Magistra Iadertina. 5 (5). (115-131).
Stažení
Publikováno
Číslo
Sekce
Licence
Tato práce je licencována pod Mezinárodní licencí Creative Commons Attribution-ShareAlike 4.0.
