The occurrence and prevalence of school failure
DOI:
https://doi.org/10.5507/magister.2020.134Keywords:
School failure (academic, social, emotional), Family, Teachers and school contextAbstract
We can find numerous studies and researches on school failure, and they mainly talk about academic failure, i.e. about school grades and the influence of various factors. We wish to point out in this work how school failure does not only concern bad school grades, but also failure in the social context in socializing with peers, and also numerous fears and unrest that school children feel. They are all interconnected, and it is not rare that academic achievement influences emotional and social life as well as the opposite. We, thereby, emphasize the role of the teacher as well as the parents who could play a preventive role in these consequently causal relationships of various manifestations of failure.
References
Ajduković, M. (1990): Stil odgoja u obitelji kao faktor delikventnog ponašanja djece. Zagreb: Primijenjena psihologija, 1(11), (47-54).
Ajello, A., Ghione, V. (2000): Quale Autonomia. Ripensare la scuola con prospettive pertinenti. in Benadusi L. e Serpieri, R. (a cura di) Organizzare la scuola dell'autonomia, Carocci, Roma.
Andrilović, V. Čudina-Obradović, M. (1996): Psihologija učenja i nastave. Zagreb. Školska knjiga.
Anđelić, S., Čekerevac, Z. i Dragović, N. (2012): Utjecaj informacijskih tehnologija na razvoj predškolske djece. Croatian Journal of Education: Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje 1/16, (259- 287).
Anđić, D., Pejić-Papak, P. i Vidulin-Orbanić, S. (2010): Stavovi studenata i učitelja o razrednom ozračju kao prediktoru kvalitete nastave. Pedagogijska istraživanja, 1(7), (67-84).
Ben-Zur, H. (2003.): Happy Adolescents: The Link Between Subjective Well-Being, Internal Resources, and Parental Factors. Journal of Youth and Adolescence, 2., (67-79), https://link.springer.com/article/10.1023/A:1021864432505 (preuzeto 2.12.2020.).
Bognar, L. i Matijević, M. (1993.): Didaktika. Zagreb: Školska knjiga Bouillet, D. (2010): Izazovi integriranog odgoja i obrazovanja. Zagreb. Školska knjiga.
Bouillet, D. i Bijedić, M. (2007): Rizična ponašanja učenika srednjih škola i doživljaj kvalitete razredno-nastavnog ozračja. Odgojne znanosti, 2(9), (271-289). Učiteljski fakultet sveučilišta u Zagrebu.
Caffray, M.C. i Schneider, L.S. (2000): Why do they do it? Affective motivators in adolescent’s decisions toparticipate in risk behaviours. Cognition and emotion, 4(14), (543-576). https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/026999300402790 (preuzeto 22.1.2021.)
Clark, R. D. i Shields, G. (1997): Family communication and delinquency. Adolescence, American Psychological Association, 32(125), (81–92).
Costa M. (1999): Dirigere la scuola dell’autonomia, Isedi-Utet, Torino.
Deković, M., Raboteg-Šarić, Z. (1997): Roditeljski odgojni postupci i odnosi adolescenata s vršnjacima. Društvena istraživanja, 4-5, (427-443).
Domović, V. (2003): Školsko ozračje i učinkovitost škole. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Engels, R. i sur. (2001.): Parental Attachment and Adolescents' Emotional Adjustment: The Associations With Social Skills and Relational Competence. Journal of Counseling Psychology, 48(4), (428-439).
https://www.researchgate.net/publication/232453669_Parental_Attachment_and_Adolescents%27_Emotional_Adjustment_The_Associations_With_Social_Skills_and_Relational_Competence (preuzeto 22.1.2021.)
Grgin, T. (1999): Školsko ocjenjivanje znanja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Gutvajn, N. (2009). Konstruktivistički pristup obrazovnom postignuću učenika (doktorska disertacija). Novi Sad: Filozofski fakultet.
http://www.doiserbia.nb.rs/phd/fulltext/NS20091217GUTVAJN (preuzeto 15.9.2020.).
Hart, B. i Risley, T. R. (2003). The early catastrophe: The 30 million word gap by age 3. American Educator, 27(1), 4–9. https://www.aft.org/ae/spring2003/hart_risley (preuzeto, 1.12.2020.)
Hefty, D.L. (1999): The social context of truancy: Family-school and intrafamilial relationship variables as a function of unexcused absences. Dissertation Abstracts International Section A: Humanities & Social Sciences, Vol 59(9-A), (33-61).
Ivanek, P., Mikić, B., i Karabašić, J. (2012). Razredna klima kao faktor sukoba u komunikaciji između učenika i nastavnika. Sportske nauke i zdravlje, 2(1), (65–74). http://www.sizau.com/sites/default/files/journal/257-549-2-pb. (preuzeto, 3.11.2020.).
Jensen, E.; (2003): Super-nastava. Zagreb. Educa.
Jurčić, M. (2004): Uloga učiteljeve podrške u razredno-nastavnom ozračju. Zagreb: Napredak, 3., (329-340).
Jurčić, M. (2010): Spremnost roditelja za sudjelovanje u razrednim i školskim aktivnostima. Pedagogijska istraživanja, 1(7), (str. 139-151).
Jurić, V. (1993.): Školska i razredno-nastavna klima. U: Priručnik za ravnatelje odgojno-obrazovnih ustanova. Zagreb: Znamen.
Klarin, M. (2000): Odnosi u obitelji i s vršnjacima kao prediktori različitih aspekata prilagodbe u školi, neobjavljena doktorska disertacija Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Klarin, M. (2002.): Stabilnost prosocijalnog i agresivnog ponašanja u socijalnom kontekstu. Zadar: Zbornik Visoke učiteljske škole (81-94).
Krstić, K. (2015). Attachment in the student-teacher relationship as a factor of school achievement. Teaching Innovations, 28(3), (167–188). https://pdfs.semanticscholar.org/c957/a50446633ec49b8b7786b1cefe52c74bd0d8.pdf (preuzeto, 20.1.2021.)
Lacković-Grgin, K. (1982): Roditeljski stil rukovođenja i socijalno ponašanje učenika. Zagreb: Primijenjena psihologija, 3, (74-77).
Malagoli, M. Togliatti, M. (1996): Famiglia e adolescenza, condizioni di rischio e risorse psicosociali. Età evolutiva, 53, (99-104).
Malagoli, M.; Togliatti, M. i Ardone, R. (1993): Adolescenti e genitori. Una relazione affettiva fra potenzialità e rischi. La Nuova Italia Scientifica.
McNeal, R. B. Jr (1999): Parental involvement as social capital: Differential effectiveness on science achievement, truancy, and dropping out. Social Forces, 1(78), (117-144). https://www.jstor.org/stable/3005792?seq=1 (preuzeto, 13.11.2020.).
Milani L. (2000): “ Le competenze specifiche del mestiere di docente” in Scuola italiana moderna., 10.
Nadimpalli, K. (2018). Permissive Parenting: Its Characteristics And Effect On Children. https://www.momjunction.com/articles/permissiveparenting_ (preuzeto 23.1.2021.).
Önder, E. i Uyar, Ş. (2017). CHAID Analysis to Determine Socioeconomic Variables That Explain Students' Academic Success. Universal Journal of Educational Research 5(4), (608-619). https://www.researchgate.net/publication/317313214_CHAID_Analysis_to_Determine_Socioeconomic_Variables_that_Explain_Students%27_Academic_Success (preuzeto, 23.1.2021.).
Perrenoud P. (2002): Dieci nuove competenze per insegnare, Anicia, Roma.
Pivac, J. (2000.): Inovativnom školom u društvo znanja. Zagreb: HPKZ.
Previšić, V. (1999.): Škola budućnosti: humana, stvaralačka i socijalna zajednica. Zagreb: HPKZ Napredak, 1., (7-16).
Previšić, V. (2003): Suvremeni učitelj: odgojitelj-medijator-socijalni integrator: U: Ličina, B. (ur): Učitelj-učenik-škola. Zbornik radova Znanstveno-stručnog skupa povodom 140 godina učiteljskog učilišta u Petrinji. Zagreb: HPKZ (13-19).
Previšić, V. (2005): Kurikulum suvremenog odgoja i škole: metodologija i struktura. Zagreb. Pedagogijska istraživanja, 2., (165-173).
Raboteg-Šarić, Z.; Brajša-Žganec, A. (2000): Roditeljski odgojni postupci i problematično ponašanje djece u ranoj adolescenciji. U: Bašić, J.; Janković, J.: Rizični i zaštitni čimbenici u razvoju poremećaja u ponašanju djece i mladeži. Zagreb. Povjerenstvo Vlade RH., (155-170).
Rimm-Kaufman, S. E. i Pianta, R. C. (2000). An ecological perspective on the transition to kindergarten: A theoretical framework to guide empirical research. Journal of Applied Developmental Psychology, 21(5), (491–511). https://psycnet.apa.org/record/2001-17647-002 (preuzeto, 10.1.22020).
Scabini E., Donati P. (1992): Famiglie in difficoltà tra rischio e risorse. Vita e Pensiero, Milano.
Shapiro, L.E. (1997): Kako razviti emocionalnu inteligenciju djeteta. Zagreb. Mozaik knjiga.
Shaw, M. S.; Caldwell, L. L. i Kleiber, A. D. (1996.): Boredom, stress and social control in the daily activities of adolescents. Journal of Leisure Research, Volume 28 (4), (str. 274.-292). https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00222216.1996.11949776 (preuzeto, 3.11.2020.).
Shaw, R., Wood, S. (2009). Epidemija popustljivog odgoja: Zašto su djeca nevesela, nezadovoljna, sebična...te kako im pomoći. Zagreb: V.B.Z. d.o.o.
Slijepčević, S., Zuković, N. S. i Dokupović, D.,N. (2017): Roditeljsko očekivanje i školsko postignuće učenika. U: (ur). Jovana Milutinović. Zbornik Odseka za pedagogiju Sveučilišta U Novom Sadu, 26., (157-173).http://zop.ff.uns.ac.rs/index.php/zop/article/view/41 (preuzeto 12.1.2021).
Stoll, L. i Fink, S. (2000.): Mijenjajmo naše škole. Zagreb: Educa.
Šimić-Šašić, S. (2011). Interakcija nastavnik-učenik: teorije i mjerenje. Psihologijske teme. 20(2), (233–260).
Šimić-Šašić, S. i Sorić, I. (2011). Kvaliteta interakcije nastavnik-učenik: povezanost s komponentama samoreguliranog učenja, ispitnom anksioznošću i školskim uspjehom. Suvremena psihologija, 14(1), (35–55).
Šimić-Šašić, S., Klarin, M., Proroković, A. (2011). Socioekonomske prilike obitelji i kvaliteta obiteljske interakcije kao prediktori školskog uspjeha srednjoškolaca u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Makedoniji. Ljetopis socijalnog rada, 18 (1), (31-62).
Teasley, M.L. (2004): Absenteeism and Truancy: Risk, Protection, and Best Practice Implications for School Social Workers. Children & Schools, 2(26), (117-128). https://www.researchgate.net/publication/282789192_Absenteeism_ and_Truancy_Risk_Protection_and_Best_Practice_Implications_for_School_Social_Workers (preuzeto, 1.10.2020).
Tomčić, L i Andrevski, M. (2020): Interakcijsko-komunikacijski proces u nastavi i školsko postignuće učenika. U: (ur). Jovana Milutinović. Zbornik Odseka za pedagogiju Sveučilišta u Novom Sadu, 29., (str. 49-70). http://zop.ff.uns.ac.rs/index.php/zop/article/view/41 (preuzeto 12.1.2021).
Zahedani, Z., Rezaee, R., Yazdani, Z., Bagheri, S., Nabeiei, P. (2016). The influence of parenting style on academic achievement and career path. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4927255/ (preuzeto, 23.1.2021.).
Zloković, J. (1998.): Školski neuspjeh – problem učenika, roditelja i učitelja. Rijeka: Filozofski fakultet Rijeka.
Zrilić, S. (2005): Autoritarni odgojni stil roditelja kao prediktor školskog neuspjeha. Pedagogijska istraživanja., 2(1). (125-138).
Zrilić, S. (2005): Obiteljske determinante školskog neuspjeha učenika. Zbornik radova Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, Zadar. 5 (5). (85-102).
Zrilić, S., (2010). Rizični i zaštitni čimbenici najučestalijih oblika poremećaja ponašanja učenika u osnovnoj školi. Magistra Iadertina. 5 (5). (115-131).
Downloads
Published
Issue
Section
License
This work is licensed under a Creative Commons Attribution-ShareAlike 4.0 International License.
